"DONEĆEMO RAT U RUSIJU, NATO ĆE UDARITI DUBOKO" Ozbiljna pretnja Moskvi iz Alijanse! "Tačno znamo šta da radimo"
Dodajte Kurir u vaš Google izborNATO će pokrenuti udare duboko na rusku teritoriju ako Moskva izvrši invaziju na baltičke države, rekao je ministar spoljnih poslova Estonije, signalizirajući čvrst stav sa istočnog krila alijanse.
U intervjuu za britanski Telegraf, Margus Cakna je rekao da bi se odgovor NATO-a na bilo koji napad na Estoniju, Letoniju ili Litvaniju proširio daleko izvan njihovih granica.
„Donećemo rat u Rusiju i imaćemo veoma duboke udare veoma duboko u Rusiji“, rekao je on tom mediju na marginama Minhenske bezbednosne konferencije. „Tačno znamo šta da radimo.“
„Zato sada ubrzavamo naša ulaganja i razvijamo naše kapacitete... zato ulažemo 5 procenata BDP-a u odbranu u našem regionu.“
Njegovi komentari dolaze usred povećane zabrinutosti širom Evrope da bi Rusija mogla da testira obaveze NATO-a u vezi sa kolektivnom odbranom.
Tokom prošle godine, ponovljeni upadi dronova i borbenih aviona u blizini vazdušnog prostora alijanse podstakli su sumnje da Moskva ispituje zapadnu odbranu i procenjuje vreme reagovanja.
Rusija proširila vojno prisustvo u blizini teritorije NATO
Rusija je istovremeno proširila svoje vojno prisustvo u blizini teritorije NATO. Duž granice sa Finskom, Moskva je povećala broj vojnika i nadogradila baze.
Takođe je restrukturirala svoje zapadne vojne okruge i intenzivirala militarizaciju Kalinjingrada, svoje eksklave u Baltičkom moru smeštene između članica NATO-a.
Na moru, takozvana ruska „flota u senci“ povezana je sa incidentima sabotaže usmerenim na podvodne telekomunikacione i energetske kablove koji povezuju Skandinaviju i baltičke države.
U januaru je NATO pokrenuo Baltičku stražu, zajedničku misiju usmerenu na odvraćanje i sprečavanje napada na kritičnu infrastrukturu u Baltičkom moru.
„Ne možemo pustiti Rusiju u baltičke države“
„Prethodni planovi iz prošlosti bili su samo: 'Ako Rusija dolazi, onda će NATO konačno dobiti rat'“, rekao je Cakna u komentarima objavljenim u ponedeljak. „U tom slučaju, neće ostati nijedan Estonac. Dakle, nismo zainteresovani za ovu vrstu planova.“
„Ovo je naš plan jer ne postoji drugi plan. Ne možemo pustiti Rusiju u baltičke države, a zatim uzvratiti udarac.“
Upozorenje dolazi nakon oštre retorike Moskve. U aprilu 2025. godine, Sergej Nariškin, šef ruske spoljne obaveštajne službe, rekao je da bi Poljska i baltičke zemlje bile glavne mete ako bi se NATO uključio u ono što je nazvao „agresijom“.
U razgovoru za državnu novinsku agenciju RIA Novosti, rekao je da bi Rusija nanela „štetu“ celom vojnom savezu ako bi joj NATO pretio, ali da bi Poljska i Litvanija bile „prve koje će patiti“.
Pripreme za mogući sukob
Kao odgovor na ono što vide kao rastuću pretnju, Estonija, Letonija i Litvanija su dramatično povećale izdatke za odbranu, sa planovima da izdvoje čak 5 do 6 procenata BDP-a za vojne budžete.
Estonija je usvojila zakon kojim se zahteva da nove poslovne i stambene zgrade iznad određene veličine uključuju bunkere ili skloništa od bombi.
U Letoniji su zvaničnici u aprilu 2024. godine pozvali stanovnike da podrume pretvore u skloništa od vazdušnih napada.
Litvanija je u maju prošle godine saopštila da će potrošiti ekvivalent od 1,25 milijardi dolara na jačanje odbrane svoje istočne granice zbog rastuće pretnje od Rusije.
(Kurir.rs/Kijevpost)